Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Zamrzavanje marži i cijene hrane: Na tržištu ništa novo

Odlukom o zamrzavanju marže na osnovne životne namirnice u apsolutnim iznosima zatečenim na nivou od 1. januara ove godine, Vlada Federacije BiH pokazala je apsolutno neznanje i sa stanovišta potrošača nije učinila ništa značajno.

Prvu ocjenu je izrekao u ponedjeljak navečer, dok još odluka nije ni prenoćila, prof. dr. Nikola Grabovac, a drugu je jučer u telefonskom razgovoru za Oslobođenje kazao Alvir Henda, direktor bihaćkog Tehnopeka, koji se trenutno isključivo bavi proizvodnjom hljeba, i bivši mlinar kojeg je u tom biznisu država zaustavila prije desetak godina.

Henda je kazao da su marže na kruh od 8 posto, a o kojima je riječ u Vladinoj odluci, zamrznute prije godinu. Trgovci se toga nisu pridržavali, niti je inspekcija provjeravala da li je primjenjuju.

- Umjesto toga, trgovci su na neto cijenu nabacivali marže od 15 do 20 posto i time izvlačili pare iz džepa potrošača. To će se i dalje nastaviti, tvrdi on.

Kada je u pitanju cijena hljeba, smatra da pekari nemaju prostora za zaštitu potrošača, jer od mlinova kupuju skupo brašno, a oni od uvoznika skupu pšenicu.

Dirigirana kalkulacija

- Jedino spasonosno rješenje u ovoj situaciji bilo bi ukidanje poreza na dodanu vrijednost na kruh, brašno, ulje, mlijeko... i to do kraja godine, dok se tržište ne pospremi i stabilizira. Tek nakon toga trebalo bi odrediti novu visinu PDV-a, kaže Henda.

Dostić smatra da odluka federalne Vlade može biti korisna i za potrošače i za proizvođače. S tim u vezi napominje da je njenim donošenjem uspostavljen dodatni odnos između vlade i proizvođača i pita se: „Šta će se dogoditi ako ovako određena marža proizvođaču donese gubitke?"

- Smatram da bi bolje rješenje bio model dirigirane kalkulacije, pri čemu Vlada, odnosno inspekcija i firme, sagledaju sve troškove, na to dodaju određeni procent i uspostave mehaničku kontrolu, rekao je on.

Na ovaj način Vlada bi imala uvid u troškove i kalkulaciju, pa bi, primjera radi, mogla ograničiti ili smanjiti marže na hljeb, a povećati ih na pecivo i druge pekarske proizvode. Balans mora biti uspostavljen na način da proizvođač ne gubi i po tom osnovu prestao s radom.

- No, kada je, kao sada, u pitanju val poskupljenja, od Vlade se očekuje da smisli ozbiljnije mjere nego što je ova posljednja, zaključio je Dostić.